U čast velikana srpske umetnosti održana naučna tribina u Nišu

DOGAĐAJI, UMETNOST  
U čast velikana srpske umetnosti održana naučna tribina u Nišu

SJAJNE VESTI IZ NIŠA!

U Nišu je održana naučna tribina o delu slikarke Nadežde Petrović kao i muzičara Isidora Bajića i Kornelija Stankovića, koje se organizovana povodom godišnjica smrti ovih umetnika. Ova manifestacija se održava povodom 150 godina od smrti Kornelija Stankovića, 100 godina od smrti Isidora Bajića i 100 godina od smrti slikarke Nadežde Petrović.

Tribina je održana u Univerzitetskoj biblioteci „Nikola Tesla“ i na njoj su izlagači govorili o značaju Stankovića i Bajića za razvoj muzičkog života Niša, a na Fakultetu umetnosti o slikarstvu i životu slikarke Nadežde Petrović, kao i o stvaralaštvu i zaostavštini ovih umetnika. Tribina je zatvorena završnim koncertom na Fakultetu gde su profesori i studenti izvodili dela Stankovića i Bajića.

Kornelije Stanković (1831. – 1865. godine) rođen je u Tabanu, srpskoj četvrti Budima. Školovao se u Aradu, Segedinu, Pešti i Beču. Rad na beleženju i harmonizovanju svetovne muzike započeo je ubrzo po dolasku u Beč. Svoja prva duhovna dela, dve Liturgije, napisao je učeći uz bečkog profesora, kompozitora i orguljaša Simona Sehtera. Od 1855.godine do 1857.godine boravio je u Sremskim Karlovcima a 1861. godine odlazi u Fruškogorski manastir Ravanicu. Umro je mlad, u 34. godini života. Njegovi posmrtni ostaci su preneti iz Budimpešte, i 25. februara 1940. godine sahranjeni na Novom groblju.

Isidor Bajić (1878. – 1915. godine) je bio srpski kompozitor, učitelj i izdavač. Od 1901. do 1915. godine radio je u Velikoj srpskoj pravoslavnoj gimnaziji, (danas gimnazija Jovan Jovanović Zmaj), u Novom Sadu kao učitelj pevanja i pojanja, dirigent učeničkih horova, gudačkog i tamburaškog orkestra i organizator Svetosavskih beseda. Osnovao je muzičku školu u Novom Sadu 17. oktobra 1909, prvu instituciju toga tipa na tlu Vojvodine. Napisao je i objavio dve knjige: Klavir i učenje klavira (1901. god.) i Teorija pravilnog notnog pevanja (1904. god).

Nadežda Petrović (1873. – 1915. godine), najznačajnija je srpska slikarka s kraja 19. i početka 20. veka. rođena je u Čačku a 1884. godine preseljava se u Beograd, gde završava Višu žensku školu 1891. godine. Već 1900. godine imala je prvu samostalnu izložbu u Beogradu. Od 1904. godine angažuje se u domovini oko Prve jugoslavenske umjetničke izložbe, osnivanja Lade i Prve jugoslavenske umjetničke kolonije (Sićevo, Pirot, 1905. godine). U Beogradu 1912. godine otvara slikarsku školu i sudjeluje na četvrtoj jugoslavenskoj izložbi. U Prvom balkanskom ratu sudjeluje kao dobrovoljna bolničarka na ratištu. Sa srpskom vojskom je ponovo 1913. i 1914. godine. Umrla je od tifusa u Valjevu gdje je bila na dužnosti dobrovoljne bolničarke.

U toku je i postavka multimedijalne izložbe „Nadežda Petrović 1915-2015: Bolničarka sa paletom“ u galeriji Sinagoga u Nišu koja će trajati do 19. septembra 2015. godine a ulaz je slobodan.

Naučna tribina koja se realizuje u okviru projekta „Godišnjice srpskih velikana umetnosti“, u organizaciji Fakulteta umetnosti u Nišu i partnera Centra za naučna istraživanja SANU i Univerziteta u Nišu, Galerije Univerziteta u Nišu i Univerzitetske biblioteke „Nikola Tesla“ u Nišu održana je u petak 18. septembra 2015. godine.

SJAJNO!



Morate se ulogovati da bi postavili komentar Login