Somborski mlinovi

ISTORIJA, POLJOPRIVREDA  
Somborski mlinovi

SJAJNE VESTI PIŠE MILAN STEPANOVIĆ

U nedostatku jačih vodenih tokova, koji bi pokretali vodenice, Somborci su, tokom XVIII i većeg dela XIX veka, žito mleli u suvajama (mlinovima sa konjskom snagom), kojih je u gradu bilo nekoliko desetina. Prvi parni mlin u Somboru, u vlasništvu Karla Zajtriha, sagrađen je 1869. g. u susedstvu hotela „Lovački rog“, a imao je 45 KS i zapošljavao devet radnika (u XX veku biće preimenovan u „Jankovićev mlin“, koji je srušen 1977. g. prilikom dogradnje hotela „Sloboda“). Svega par godina kasnije sagrađen je na Selenči parni mlin „Blet“, vlasnika Sebastijana Bleta, kasnije nazvan „Korona“, koji je izgoreo 1906. godine, a nalazio se u ul. Zelene bašte (danas M. Gorkog). Dnevni kapacitet ovog mlina, koji je zapošljavao 25 radnika, bio je, početkom XX veka, dva vagona pšenice. Ubrzo je i imućan zemljoposednik Stipan Džinić, vlasnik prve parne vršalice u Somboru, sagradio parni mlin na Sivačkom putu. Godine 1893. osnovano je preduzeće „Eksportni parni mlin d.d. Sombor“, koji su zajednički pokrenuli somborski akcionari svih nacija, a iste godine započela je u Železničkoj ulici izgradnja velikog četvorospratnog parnog mlina, koji je završen 1895. godine. Svojom lokacijom u blizini železničke stanice mlin je bio pogodan za dovoz žita i odvoz brašna, koje je prodavano je po celoj Austrougarskoj, a stizalo je i do Engleske. Uređaje mlina pokretao je motor jačine 400 KS, te je dnevni kapacitet meljave bio pet vagona pšenice i dva vagona kukuruza. Kada su 1910. g. mlin preuzeli predstavnici švajcarskog kapitala, pušteni su u pogon najsavremeniji mlinski valjci, pa je kapacitet meljave povećan na 12 vagona pšenice dnevno. Ujedno, dograđen je još jedan (peti) sprat, mlin je povezan prugom sa železničkom stanicom, a u sklopu mlina pokrenuta je i ljuštiona pirinča. Veći deo ovog najvažnijeg somborskog industrijskog pogona izgoreo je u požaru, 7. avgusta 1929. godine, posle čega je mlin radio još samo kratko vreme (na njegovom mestu podignuta je kasnije fabrika „Bane Sekulić“).

Veliki pozdrav iz Sombora

SJAJNO!



Morate se ulogovati da bi postavili komentar Login